Šibenski govor čuva tragove kužine, težačkog rada, obiteljskih odnosa i svakodnevice koja se polako mijenjala. Neke stare šibenske riječi još se mogu čuti u razgovoru, druge prepoznaju uglavnom stariji stanovnici, a dio njih mlađim generacijama zvuči gotovo kao zagonetka. Znate li, primjerice, što je pašabrod, što znači patati i kakva je osoba imala pegulu?
Upravo takve riječi danas privlače pozornost jer u nekoliko slogova otvaraju cijeli prizor: kamene skaline, lonac na štednjaku, pripremu konšerve ili razgovor sklopljen na rič.
Na ilustraciji “Stare šibenske riječi”, potpisanoj imenom Ive Jakovljevića, nalazi se 15 izraza s objašnjenjima. Jakovljević je šibenski novinar koji je godinama prikupljao riječi i fraze kako ne bi nestale iz sjećanja. Njegov “Veliki rječnik šibenskih riči” obuhvaća više od 2700 riječi i fraza.
U nastavku su prepisane riječi s ilustracije. Sačuvani su šibenski oblici poput kužine, pomidora, maništre, toća i postola jer upravo takav zapis prenosi zvuk lokalnoga govora. Pojedini izrazi mogu biti poznati i u drugim dijelovima Dalmacije, a značenje ili izgovor ponekad se razlikuju od mjesta do mjesta.
Stare šibenske riječi povezane s kužinom i svakodnevicom
Pašabrod – cjedilo, šupljača, da prođe juha, a da u šupljači ostane skuvano povrće koje se onda gnječi žlicon (kapula, pomidore, selen, petrusimen i rešto šta iđe); šta priostane u pašabrodu, baci se prascima.
Pašajica – šupljikava, mrižasta nosilica; služila za udvoje nositi građevinski matrijal, oli za prosijavati špržinu od škaje. Prid Sveton Lucon smo 1960-ih, za vrime nastave, znali čuti ovu pismu: „Oj, dođi mala svom Borajcu, zera na pašaj’cu, ooj!” Jedni su mi rekli da je to barela, a ne pašajica, a pašajica da je gožđena šipka u obliku slova L, šta veživa kašune, u koje se naliva petun i meću stine, pa sad ti misli.
Pašaman – priručnica, odnosno rukohvat.
Pašanac – muž od ženine sestre.
Pašarjol – zakrivjeno sito, kroz koje se valjkon gnječu i cidu pomidore, kad se radi konšerva.
Pašta – tjestenina, a reče se i za slatki kolač iz pašticerije.
Pašta šuta – maništra na suvo, brez mesa, samo s toćon od pomidora.
Pašticjer – slastičar.
Od paštroča do pegule: koliko ih još koristite?
Paštroč – izmišati u kuvanju svašta, da se jedva zna šta se ide.
Patati – ugovoriti u četri oka, pogoditi se međuse, pa ako triba i na rič; a patati moru biti i kunpiri, koji se kadikad meću u škicapatati kad se od njih radi pire.
Patela – rever na kostimu oli kapotu.
Patimenat – patnja, muka.
Patina – krema za patinavanje i luštranje postola.
Peća – bokun sapuna.
Pegula – nesrića, peh.
Ovaj mali izbor pokazuje koliko je nekadašnji rječnik bio izravno vezan uz predmete i poslove u kući. Pašarjol je pripadao pripremi zimnice, patina održavanju cipela, dok je peća označavala komad sapuna. Riječ pašaman mogla se čuti uz skaline, a patimenat je u samo jednoj riječi sažimao patnju ili muku.
Posebno su zanimljive riječi koje se ne mogu sasvim razumjeti bez širega objašnjenja. Pašajica je dobar primjer jer su i među govornicima postojala različita tumačenja predmeta koji taj naziv označava. Takve razlike nisu pogreška, nego podsjetnik da se lokalni govor prenosio usmeno, kroz obitelj, susjedstvo i svakodnevni rad.
Zašto stare dalmatinske riječi vrijedi zapisivati?
Nestankom predmeta ili navike često se povlači i riječ koja ih je opisivala. Današnje cjedilo može zamijeniti pašabrod, a nesreća pegulu, ali standardna riječ ne nosi uvijek isti lokalni ritam, humor i uspomenu. Zato ovakvi mali rječnici nisu samo jezična zanimljivost. Oni čuvaju način na koji su ljudi imenovali hranu, odjeću, rodbinske odnose, poslove i teškoće.
Ilustracija može poslužiti i kao povod za obiteljski razgovor. Vrijedi pitati roditelje, bake ili djedove koje su od ovih riječi koristili, kako su ih izgovarali i poznaju li još neko značenje. Možda će se otkriti da pašta šuta još živi u kužini, da se za peh i dalje kaže pegula ili da netko dobro pamti pašabrod svoje none.
Jezik se stalno mijenja, ali riječi ne moraju potpuno nestati ako ih zapisujemo i koristimo. Koliko ste od ovih 15 starih šibenskih riječi znali prije čitanja?
