hrvatska

Snijeg na Cresu i Krku: prizor koji na Jadranu ne viđamo često

Snijeg na Cresu i Krku: prizor koji na Jadranu ne viđamo često

, , ,
U utorak, 6. siječnja 2026., stanovnici i posjetitelji dvaju popularnih jadranskih otoka probudili su se uz prizor koji više podsjeća na unutrašnjost Balkana nego na sjeverni Jadran. Trajektne luke Porozina na otoku Cresu i Valbiska na otoku Krku bile su prekrivene snijegom, a temperature su se spustile do točke smrzavanja. Riječ je o pojavi koja je rijetka, ali ne i nemoguća, zbog čega je privukla veliku pozornost i domaćih stanovnika i turista. Još je zanimljivija činjenica da su samo nekoliko dana ranije neki posjetitelji novogodišnje blagdane provodili na suncu, uz razmjerno toplo vrijeme, a pojedini su se čak kupali u…
Više
Što znači više od pola metra snijega za kuće, krovove i automobile

Što znači više od pola metra snijega za kuće, krovove i automobile

, , ,
Snijeg Snijeg je u zimskim mjesecima očekivan prizor, ali količine koje prelaze pola metra već spadaju u zonu u kojoj svakodnevica počinje funkcionirati drugačije. Takve oborine ne znače samo bijeli krajolik i usporen promet, nego i vrlo konkretan pritisak na kuće, infrastrukturu i vozila. Upravo zato ovakve najave redovito privlače veliku pažnju čitatelja. Kako snijeg opterećuje kuće Kod manjih snježnih padalina većina ljudi ne razmišlja o statici objekta. Situacija se mijenja kada se snijeg zadrži danima i počne se zbijati pod vlastitom težinom. Krovovi nisu svi jednaki Ravni i blago nakošeni krovovi najosjetljiviji su na veće količine snijega. Mokar snijeg…
Više
Što zapravo znači riječ fajrunt i zašto je ostala živa u svakodnevnom govoru

Što zapravo znači riječ fajrunt i zašto je ostala živa u svakodnevnom govoru

,
Prizor je lako zamisliti. Kasna večer, zadnji gosti u gostionici, težak miris drvenih stolova i razgovori koji se gase jedan po jedan. Negdje iz dubine prostorije odjekne poznata riječ, kratka, pomalo gruba i gotovo svečana. Fajrunt. Riječ koja zatvara dan, preusmjerava ritam večeri i prepušta prostor tišini. Njezina upotreba mnogo je šira od konobarskog poziva. Živi u pričama, u starim radio emisijama, u svakodnevnim situacijama koje trebaju jasnu točku. Jedna riječ kao linija podvučena ispod svega što se događalo do tog trenutka. Riječ zvuči kao zvono koje se oglašava bez gidranja. Možda zato tako lako uđe u uho i ostane…
Više
Sveti Ilija na Pelješcu – uspon na vrh s najljepšim pogledom na Jadranu

Sveti Ilija na Pelješcu – uspon na vrh s najljepšim pogledom na Jadranu

,
Na poluotoku Pelješcu nalazi se planina koja iznenađuje i najiskusnije planinare. Sveti Ilija, visok 961 metar, nije samo najviši vrh Pelješca nego i jedan od najljepših vidikovaca cijele Dalmacije. Njegov osamljeni položaj, strmi stjenoviti grebeni i otvoreni pogledi na dalmatinske otoke stvaraju doživljaj koji spaja prirodnu ljepotu, planinarski izazov i kulturnu baštinu. Sveti Ilija, poluotok Pelješac Pelješac - najveći poluotok poslije Istre Poluotok Pelješac proteže se uz južnu dalmatinsku obalu i po veličini je odmah iza Istre. S površinom od 348 kvadratnih kilometara i dužinom od 62 kilometra, na nekim je mjestima širok tek tri kilometra. S kopnom ga povezuje…
Više
Na Korčuli pronađeno prvo gnijezdo glavate želve u Hrvatskoj

Na Korčuli pronađeno prvo gnijezdo glavate želve u Hrvatskoj

, ,
Na pješčanoj plaži Pržina u Lumbardi dogodio se prizor koji će ostati zapisan u povijesti zaštite prirode na Jadranu. Prvi put je službeno potvrđeno gniježđenje glavate želve (Caretta caretta) na hrvatskoj obali. Riječ je o ugroženoj vrsti morske kornjače koja uglavnom gnijezdi u istočnom Sredozemlju, a sada je dobila potvrđeno gnijezdilište i u našem neposrednom susjedstvu. Ovo otkriće predstavlja važnu prekretnicu u praćenju i očuvanju vrste, koja je prisutna i u hrvatskom moru. Pržina, Korčula Iznenađenje na plaži Pržina Prizor koji se rijetko vidi Događaj se odigrao 10. rujna, kada je domaćin Branko Ćeran tijekom šetnje plažom ugledao petnaestak mladih…
Više
Zagrebačka rezina i blejska kremšnita – dva deserta, jedno zajedničko podrijetlo

Zagrebačka rezina i blejska kremšnita – dva deserta, jedno zajedničko podrijetlo

,
Deserti nisu samo poslastica nakon ručka. Često su dio identiteta mjesta i ljudi ih povezuju s uspomenama, navikama i tradicijom. Na području Slovenije i Hrvatske jedna od najprepoznatljivijih slastica je kremasta rezina, koja se pojavljuje u raznim varijantama. Među njima posebno se ističu dvije - blejska kremšnita i zagrebačka rezina. Na prvi pogled djeluju slično, ali među njima ima više razlika nego što bi se pomislilo. Slatki simboli dvaju gradova Na fotografijama ih ljudi često stavljaju jednu pored druge. S lijeve strane nalazi se zagrebačka rezina, s glatkom čokoladnom glazurom, a s desne blejska kremšnita, s hrskavim slojem lisnatog tijesta…
Više
Koliko dana u godini puše vjetar na poluotoku Pelješcu između Orebića i Korčule

Koliko dana u godini puše vjetar na poluotoku Pelješcu između Orebića i Korčule

, , ,
Pelješki kanal između Orebića i Korčule poznat je ne samo po ljepotama, jedriličarskim regatama i borovim šumama, već i po vjetru. I to ne povremeno. Podaci o prosječnoj brzini vjetra u Orebiću potvrđuju ono što domaćini i jedriličari znaju već desetljećima: na ovom području vjetar puše velik dio godine. Vjetar nije samo vremenska pojava, već sastavni dio svakodnevice s obje strane kanala. U nastavku ćemo se osloniti na javno dostupne meteorološke podatke, istaknuti kada je najvjetrovitije i kada je more najmirnije. Za sve koji se bave jedrenjem, ribolovom ili turizmom na ovom dijelu Jadrana, ove informacije su dragocjene. Orebić, Pelješac…
Više