Na pješčanoj plaži Pržina u Lumbardi dogodio se prizor koji će ostati zapisan u povijesti zaštite prirode na Jadranu. Prvi put je službeno potvrđeno gniježđenje glavate želve (Caretta caretta) na hrvatskoj obali. Riječ je o ugroženoj vrsti morske kornjače koja uglavnom gnijezdi u istočnom Sredozemlju, a sada je dobila potvrđeno gnijezdilište i u našem neposrednom susjedstvu. Ovo otkriće predstavlja važnu prekretnicu u praćenju i očuvanju vrste, koja je prisutna i u hrvatskom moru.
Iznenađenje na plaži Pržina
Prizor koji se rijetko vidi
Događaj se odigrao 10. rujna, kada je domaćin Branko Ćeran tijekom šetnje plažom ugledao petnaestak mladih kornjača kako se odlučno kreću prema moru. Snimio je rijedak trenutak i poslao snimku stručnjacima iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Oni su potvrdili da se radi o prvom nedvojbenom dokazu gniježđenja glavate želve na hrvatskoj obali.
Neobično vrijeme izlijeganja
Mladunci su napustili gnijezdo usred dana, oko 15 sati, što je prava rijetkost. Kornjače se obično izlegu noću ili u zoru kako bi izbjegle predatore i vrućinu. Ovoga puta hladniji pijesak i završetak sezone gniježđenja omogućili su im siguran izlazak i tijekom dana.
Glavata želva i Jadran
Vrsta rasprostranjena u cijelom Sredozemlju
Glavata želva živi u svim dijelovima Sredozemlja, pa tako i u Jadranu. Najviše gnijezdilišta nalazi se u Grčkoj, Turskoj i na Cipru. Analize DNK pokazuju da većina kornjača koje se pojavljuju u Jadranu potječe upravo iz grčkih populacija.
Sve više gnijezdilišta
Posljednjih godina broj gnijezda u regiji raste. U Albaniji, Crnoj Gori i Italiji stručnjaci pronalaze sve više primjera, a gnijezdo kod Venecije postalo je čak i najsevernije zabilježeno gnijezdilište u Sredozemlju. Znanstvenici su zato pretpostavljali da je samo pitanje vremena kada će prvo gnijezdo biti potvrđeno i u Hrvatskoj.
Značaj za zaštitu prirode
Prekretnica u istraživanjima
Prvo potvrđeno gnijezdo znači da su plaže na istočnoj obali Jadrana pogodne i za razmnožavanje. To otvara nova poglavlja u istraživanju i zaštiti vrste koju ugrožavaju onečišćenje mora, predatori i klimatske promjene.
Utjecaj klimatskih promjena
Stručnjaci upozoravaju da širenje područja gniježđenja može biti povezano s globalnim zatopljenjem. Više temperature mora i promjene morskih struja potiču kornjače da traže nova mjesta za polaganje jaja.
Kako građani mogu pomoći?
Na što obratiti pozornost?
Ako ljeti na plaži primijetite tragove slične onima koje ostavlja mali gusjeničar, fotografirajte ih i zabilježite lokaciju. To mogu biti znakovi gniježđenja.
Što nikako ne smijete raditi?
Gnijezdo se ne smije otvarati niti premještati. Ako naiđete na mlade kornjače, omogućite im slobodan put do mora i obavijestite nadležne službe.
Koga kontaktirati?
Opažanja, kao i ozlijeđene kornjače, možete prijaviti Institutu Plavi svijet na broj 051 604 666 ili na e-mail info@blue-world.org.
Prilika za budućnost
Događaj na Korčuli je dokaz da Jadran postaje sve važniji za očuvanje jedne od najugroženijih vrsta u Sredozemlju. Svaka mala kornjača koja je toga dana zakoračila u more simbol je nade da će se za nekoliko desetljeća možda vratiti i položiti jaja na istoj plaži. Za nas je to prilika da još više cijenimo prirodu, brinemo o obali i potencijalnim novim gnijezdilištima. Samo zajedničkim naporima možemo sačuvati čudo koje se ovoga puta dogodilo na Korčuli – i za buduće generacije.
