Proljeće bi, barem na papiru, trebalo biti najlakši dio godine. Dani su dulji, svjetla je više, priroda se budi, a ipak mnogi upravo tada primijete da su razdražljiviji, umorniji, nemirniji ili emocionalno neobično raspršeni. Taj osjećaj nije izmišljen, a psiholozi i liječnici ga ne doživljavaju kao rijetkost. Promjene svjetla, ritma spavanja i svakodnevne rutine doista mogu utjecati na raspoloženje i doživljaj vlastitog tijela.
Jedan od razloga leži u cirkadijalnom ritmu, unutarnjem biološkom satu koji uvelike ovisi o izloženosti svjetlu. Harvard Health upozorava da proljetni pomak sata i manje jutarnjeg svjetla u prijelaznom razdoblju mogu poremetiti lučenje melatonina i serotonina, što se kod nekih ljudi osjeti kroz lošiji san, manjak fokusa i promjene raspoloženja.
Nije svaka proljetna nelagoda ista
Kod jednog dijela ljudi riječ je samo o prolaznoj prilagodbi. Organizam se navikava na drukčiji ritam dana, više obaveza izvan kuće i veća očekivanja koja proljeće često nosi. Tada se javlja osjećaj da bismo morali imati više energije nego što je stvarno imamo, pa umor djeluje još izraženije. To je osobito vidljivo nakon zimskih mjeseci, kada su navike spavanja, kretanja i prehrane često drukčije.
Ponekad je riječ i o sezonskom poremećaju raspoloženja
Američki Nacionalni institut za mentalno zdravlje navodi da je sezonski afektivni poremećaj oblik depresije s ponavljajućim sezonskim obrascem, najčešće zimi, ali kod nekih ljudi simptomi mogu nastupiti i u proljeće ili rano ljeto. Britanski NHS također navodi da neki ljudi imaju simptome depresije u ljetnom dijelu godine, iako je to rjeđe od zimskog obrasca.
Takvi simptomi nisu samo “proljetna ćud”. Ako se pojavljuju uporno, ako remete rad, san, odnose ili svakodnevno funkcioniranje, vrijedi ih shvatiti ozbiljno. U stručnim opisima spominju se promjene energije, sna, apetita i raspoloženja, a kod nekih osoba i pojačana tjeskoba ili unutarnji nemir.
Što pomaže i kada treba potražiti stručnu pomoć
Najkorisnije su osnovne, ali dosljedne mjere: stabilnije vrijeme odlaska na spavanje, više jutarnjeg svjetla, redovito kretanje i manji pritisak da proljeće mora automatski donijeti dobro raspoloženje. Ako se, unatoč tome, osjećaj praznine, tjeskobe ili psihičke iscrpljenosti zadržava tjednima, razgovor s liječnikom ili psihologom ima smisla. Sezonske promjene raspoloženja postoje, ali nisu nešto što treba samo prešutjeti.
