U utorak, 6. siječnja 2026., stanovnici i posjetitelji dvaju popularnih jadranskih otoka probudili su se uz prizor koji više podsjeća na unutrašnjost Balkana nego na sjeverni Jadran. Trajektne luke Porozina na otoku Cresu i Valbiska na otoku Krku bile su prekrivene snijegom, a temperature su se spustile do točke smrzavanja. Riječ je o pojavi koja je rijetka, ali ne i nemoguća, zbog čega je privukla veliku pozornost i domaćih stanovnika i turista.
Još je zanimljivija činjenica da su samo nekoliko dana ranije neki posjetitelji novogodišnje blagdane provodili na suncu, uz razmjerno toplo vrijeme, a pojedini su se čak kupali u moru.
Rijetkost, ali ne bez presedana
Snijeg na otocima poput Cresa i Krka nije potpuno nepoznata pojava, no javlja se samo uz specifičnu kombinaciju vremenskih čimbenika. Hladna zračna masa iz unutrašnjosti Europe mora se spustiti sve do obale, a istodobno u zraku mora biti dovoljno vlage. Takvi se uvjeti na sjevernom Jadranu stvaraju rijetko, često tek nekoliko puta u desetljeću.
U posljednjih deset godina otočani su već doživjeli pojedine snježne epizode, no one su uglavnom bile kratkotrajne i lokalnog karaktera. Ovogodišnji prizori zabijeljenih cesta, parkirališta i trajektnih rampi ubrajaju se među izraženije primjere posljednjih godina.
Porozina i Valbiska pod snježnim pokrivačem
Trajektne luke Porozina na Cresu i Valbiska na Krku dobro su poznate brojnim turistima. Upravo preko tih dviju veza tijekom ljeta, ali i u prijelaznim razdobljima, odvija se velik dio prometa prema južnom dijelu Kvarnera.
Snijeg u takvim lukama predstavlja poseban izazov jer infrastruktura nije prilagođena zimskim uvjetima kakvi su uobičajeni u kontinentalnoj Hrvatskoj ili Sloveniji. Unatoč tome, prometne službe uspjele su zadržati situaciju pod kontrolom, a trajektni promet odvijao se uz pojačan oprez, bez većih poteškoća.
Od kupanja do snijega u samo nekoliko dana
Jedan od najzanimljivijih aspekata ovogodišnjeg vremenskog preokreta jest snažan kontrast u odnosu na kraj prošle godine. Tijekom novogodišnjih blagdana temperature na sjevernom Jadranu nekoliko su se dana kretale iznad prosjeka. U Malom Lošinju neki su posjetitelji iskoristili mirno more i sunčano vrijeme te se čak i kupali, što je inače tipičnije za jesen nego za zimu.
Takav prijelaz iz gotovo proljetnog u potpuno zimsko vrijeme u svega nekoliko dana rijedak je, ali ne i neuobičajen u razdobljima naglih vremenskih promjena. Upravo takvi brzi kontrasti često stvaraju uvjete za pojave koje na određenom području ne očekujemo.
Zašto snijeg na otocima uvijek iznova iznenadi?
Na Jadranu prevladava uvjerenje da je zima blaga i bez snijega. To u većini slučajeva i jest točno, no sjeverni dio Jadrana nalazi se dovoljno blizu kontinentalnih utjecaja da, uz određene vremenske obrasce, može doživjeti i prave zimske uvjete.
Otocima inače pomaže toplina mora, koja obično sprječava jače zahlađenje. Međutim, kada je dotok hladnog zraka dovoljno snažan, taj zaštitni učinak slabi. Rezultat su kratke, ali izražene snježne epizode koje stanovnici brzo pamte kao nešto posebno.
Vizualni kontrast koji privlači pažnju
Zabijeljeni trajekt uz sivo more, snijegom prekrivene palme i bijele ceste uz obalu stvaraju prizore koji su se brzo proširili društvenim mrežama. Upravo ta vizualna neuobičajenost jedan je od razloga zašto su ovakvi događaji zanimljivi i široj javnosti.
Za turiste koji su otoke posjetili uvjereni da ih čeka blaga zima, prizor je djelovao gotovo filmski. Za domaće stanovništvo bio je to podsjetnik da i Jadran zimi može pokazati sasvim drukčije lice.
Podsjetnik na nepredvidljivost vremena
Događanja na Cresu i Krku pokazuju koliko se brzo vremenske prilike mogu promijeniti. Iako snijeg na tim otocima i dalje ostaje iznimka, više nije potpuna senzacija. Pojavljuje se dovoljno često da ga ne možemo smatrati nemogućim, ali i dovoljno rijetko da svaki put ponovno privuče pažnju.
Takvi dani ostaju u sjećanju upravo zbog snažnog kontrasta između očekivanog i stvarnog. Jadran, koji većina povezuje sa suncem, morem i ljetom, na kratko se pretvorio u pravu zimsku kulisu.
