Svako obilnije snježenje gotovo uvijek ima isti epilog. Hitne službe i domovi zdravlja bilježe porast ozljeda, bolova u donjem dijelu leđa, istegnuća zapešća, ali i ozbiljnijih zdravstvenih komplikacija. Čišćenje snijega na prvi pogled djeluje kao jednostavan kućanski posao, no za tijelo predstavlja iznenadan i često neočekivan fizički napor. Liječnici upozoravaju da se iste pogreške ponavljaju iz zime u zimu, bez obzira na dob ili razinu tjelesne spremnosti.
Najčešće greške pri čišćenju snijega
Iznenadan napor bez zagrijavanja
Jedna od najčešćih pogrešaka jest započinjanje čišćenja snijega bez ikakve pripreme. Tijelo koje je do prije nekoliko minuta bilo u mirovanju odjednom se izlaže dizanju i bacanju teških količina snijega. Mišići, zglobovi i kralježnica nisu zagrijani, pa se lako javljaju istegnuća i oštra bol u leđima. Liječnici često naglašavaju da bi nekoliko minuta laganog kretanja ili istezanja prije početka znatno smanjilo rizik od ozljeda.
Nepravilno držanje tijela
Velik broj ozljeda nastaje zbog pogrešne tehnike. Ljudi se saginju s opterećenim leđima i podižu snijeg naglim pokretima, držeći lopatu daleko od tijela. Takav položaj snažno opterećuje donji dio kralježnice. Posebno je rizično okretanje trupa dok je lopata puna, jer tada može doći do naglog pomaka kralježaka ili uklještenja živca, što rezultira jakom boli.
Teške lopate i mokar snijeg
Snijeg nije uvijek lagan i rahao. Nakon nekoliko sati ili dana postaje mokar i izrazito težak, što mnogi podcjenjuju. Jedna puna lopata mokrog snijega može težiti nekoliko kilograma. Liječnici primjećuju da ljudi, unatoč umoru, nastavljaju raditi sve dok se ne pojavi bol. U tom trenutku često je već došlo do ozljede koja zahtijeva dulji oporavak.
Rizik za srce
Manje vidljiv, ali iznimno ozbiljan problem predstavljaju kardiovaskularne komplikacije. Čišćenje snijega je intenzivan fizički napor pri kojem naglo rastu puls i krvni tlak. Kod osoba s prikrivenim srčanim tegobama takav napor može potaknuti ozbiljne zdravstvene događaje. Liječnici nakon svakog većeg snijega upozoravaju da su ti slučajevi rjeđi, ali potencijalno životno ugrožavajući.
Predugo čišćenje bez pauze
Česta pogreška je i ustrajanje bez ikakvih odmora. Mnogi žele posao završiti što prije pa ignoriraju znakove umora. Mišići se pritom iscrpljuju, koordinacija slabi, a povećava se i rizik od klizanja na zaleđenoj podlozi. Kraće pauze i sporiji tempo mogli bi znatno smanjiti broj ozljeda koje liječnici redovito bilježe nakon snježnih dana.
Oprez kao najbolja prevencija
Liječnici se slažu da čišćenje snijega samo po sebi nije opasno ako mu se pristupi razumno. Pravilno držanje tijela, odgovarajuća lopata i svjesnost vlastitih granica mogu spriječiti većinu ozljeda. Snijeg se vraća svake zime, pa bi i svijest o mogućim rizicima trebala postati dio svakodnevnih zimskih navika.
