Sporije razmišljanje, dulje vrijeme reakcije i poteškoće s koncentracijom česte su pratilje starenja. Mnogi ih prihvaćaju kao neizbježnu činjenicu, no nova znanstvena saznanja pokazuju da to možda ipak ne mora biti tako. Nedavno istraživanje otkriva da jednostavna svakodnevna aktivnost u relativno kratkom roku može osjetno usporiti starenje mozga, pa čak i vratiti dio izgubljene kognitivne snage.
Riječ je o nalazu koji je posebno zanimljiv starijim čitateljima, ali i svima koji dugoročno žele sačuvati bistrinu uma i samostalnost.
Zašto mozak s godinama radi sporije?
Starenjem se u mozgu postupno slabi djelovanje tzv. kolinergičkog sustava. On je ključan za pažnju, učenje, pamćenje i brzu obradu informacija. Neurolozi procjenjuju da se njegova učinkovitost smanjuje za oko 2,5 posto po desetljeću. Posljedice se očituju u sporijem razmišljanju, većem broju pogrešaka i slabijoj koncentraciji, što mnogi prvi put primijete nakon 60. godine.
Dugi niz godina prevladavalo je uvjerenje da se taj proces ne može bitno usporiti bez lijekova. Novo istraživanje, međutim, pokazuje da ciljana mentalna vježba može potaknuti iznenađujuće snažne promjene.
Što je pokazalo novo znanstveno istraživanje?
Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Medical Internet Research Serious Games i provedeno je između 2021. i 2024. godine. Financirao ga je National Institutes of Health, a provela ga je skupina istraživača sa McGill Universityja u suradnji s tehnološkom tvrtkom iz Kalifornije.
U studiju su uključene 92 zdrave osobe starije od 65 godina. Sudionici su tijekom deset tjedana kod kuće provodili mentalne zadatke, ukupno oko 35 sati. Jedna je skupina koristila program brzinski usmjerenog kognitivnog treninga BrainHQ, dok je druga igrala uobičajene računalne igre bez naglaska na brzinu i preciznost.
Mjerljivi učinci u mozgu
Istraživači nisu pratili samo subjektivne dojmove, već su posebnim PET snimanjima mjerili stvarne promjene u mozgu. Usredotočili su se na anteriorni cingulatni korteks, dio čeonog režnja koji ima ključnu ulogu u pažnji i donošenju odluka.
Rezultati su bili iznenađujući. Kod sudionika koji su provodili brzinski mentalni trening kolinergička aktivnost u tom području povećala se za oko 2,3 posto u deset tjedana. To je gotovo jednako povratku deset godina uobičajenog starenja mozga. Kontrolna skupina takav učinak nije pokazala.
Dodatne pozitivne promjene zabilježene su i u područjima povezanima s pamćenjem, poput hipokampusa i parahipokampalnog girusa.
Zašto je to važno i izvan laboratorija?
Suautor studije, neurolog Étienne de Villers-Sidani, za NPR je istaknuo da je ovakva promjena iznimno značajna, jer se kolinergički sustav inače s godinama stalno pogoršava. Ako ga je moguće ojačati bez lijekova, isključivo redovitom mentalnom vježbom, otvara se posve novi put očuvanja zdravlja mozga.
Znanstvenici upozoravaju da je pad kolinergičke aktivnosti usko povezan i s većim rizikom od demencije i Alzheimerove bolesti. Iako ovo istraživanje nije bilo usmjereno na liječenje, pokazuje da prevencija može imati puno veću ulogu nego što se dosad mislilo.
Što to znači za svakodnevni život?
Trideset minuta dnevno posvećenih strukturiranoj mentalnoj vježbi zvuči izvedivo čak i za one koji nisu vični tehnologiji. Ključ nije u križaljkama ili pasivnim igrama, nego u zadacima koji mozak potiču na brzo opažanje, donošenje odluka i prilagodbu.
Istraživanje potvrđuje da mozak i u kasnijoj životnoj dobi zadržava sposobnost prilagodbe i rasta. Uz prave podražaje ne samo da možemo usporiti starenje, nego i povratiti dio izgubljene mentalne oštrine. Poruka je ohrabrujuća, realna i prije svega primjenjiva u svakodnevnom životu.
