Gotovo svatko poznaje barem jednu osobu koja stalno dolazi nekoliko minuta kasnije nego što je dogovoreno. Ponekad je riječ o prijatelju koji uvijek ulazi u kafić zadnji, ponekad o kolegi koji rijetko stigne na sastanak na vrijeme. Iako se takvo ponašanje često tumači kao neodgovornost ili manjak poštovanja, psiholozi upozoravaju da razlog može biti mnogo složeniji.
Stalno kašnjenje često nije samo loša navika. Iza njega se ponekad krije način na koji osoba doživljava vrijeme, planira obaveze ili reagira na stres.
Različit osjećaj za vrijeme
Psiholozi često spominju pojam „subjektivnog vremena“. To znači da ljudi ne doživljavaju protok vremena na isti način.
Nekim osobama deset minuta djeluje vrlo kratko. Zbog toga često procjenjuju da imaju dovoljno vremena za još jednu sitnicu prije izlaska iz kuće. Ta procjena lako dovodi do kašnjenja.
Planiranje u zadnji trenutak
Osobe koje kasne često imaju naviku planirati aktivnosti vrlo optimistično. Pretpostavljaju da će sve ići glatko i da neće biti zastoja.
U stvarnosti se pojave male prepreke: promet, traženje ključeva, još jedna poruka na telefonu ili kratki razgovor. Sve zajedno produži vrijeme pripreme.
Perfekcionizam može igrati veliku ulogu
Zanimljivo je da neki ljudi kasne upravo zato što žele sve napraviti savršeno.
Još samo jedna sitnica
Psiholozi primjećuju da perfekcionisti često odgađaju odlazak jer žele završiti još jedan zadatak. To može biti dovršavanje e-maila, sređivanje stola ili još jedna provjera rasporeda. Takve male odluke često produže vrijeme pripreme više nego što osoba očekuje.
Stres i preopterećen raspored
U modernom načinu života mnogi ljudi imaju vrlo gust raspored. Kada se više obaveza preklapa, čak i mala pogrešna procjena može dovesti do kašnjenja.
Previše obaveza u jednom danu
Neki ljudi planiraju dan bez dovoljno prostora između aktivnosti. Ako jedan sastanak potraje nekoliko minuta duže, cijeli raspored se pomiče. Tada kašnjenje nije rezultat nemara, nego jednostavno posljedica prenatrpanog rasporeda.
Postoje i osobine ličnosti povezane s kašnjenjem
Psihološka istraživanja pokazuju da su određene osobine ličnosti ponekad povezane s navikom kašnjenja.
Sklonost spontanosti
Ljudi koji vole spontanost i fleksibilnost često manje pažnje posvećuju točnom vremenu. Oni se lakše prilagođavaju situaciji, ali ponekad teže održavaju stroge rokove.
Potreba za stimulacijom
Neki ljudi bolje funkcioniraju pod blagim pritiskom vremena. Kada je rok blizu, koncentracija se pojača. Zbog toga ponekad svjesno ili nesvjesno odgađaju odlazak do posljednjeg trenutka.
Male promjene koje mogu pomoći
Psiholozi često savjetuju nekoliko jednostavnih koraka koji mogu pomoći osobama koje često kasne.
Jedan od njih je realnije planiranje vremena. Ako put do posla traje 20 minuta, korisno je dodati još nekoliko minuta za nepredviđene situacije.
Druga korisna strategija je priprema unaprijed. Spremanje stvari večer prije ili planiranje jutarnje rutine može smanjiti stres i ubrzati odlazak.
Na kraju, važno je razumjeti da kašnjenje nije uvijek znak nepoštovanja. Ponekad je riječ o kombinaciji navika, osobina ličnosti i načina na koji ljudi doživljavaju vrijeme. Male promjene u organizaciji dana često su dovoljne da se ta navika postupno promijeni.
