Povratnici s Jadrana ovog bi vikenda najviše usporavanja mogli susresti na autocesti A1 prema Zagrebu, osobito od čvora Bosiljevo 2 prema Karlovcu te na završnom dijelu putovanja prema naplatama Demerje i Lučko. Stanje treba provjeriti neposredno prije polaska jer su za nastanak duge kolone dovoljni pojačan priljev vozila, manja prometna nesreća ili automobil u kvaru.
Kraj kolovoza ne znači i kraj ljetnih gužvi. Subota donosi smjenu gostiju u oba smjera, dok se nedjeljom poslijepodne i navečer velik broj vozača vraća prema Zagrebu, Sloveniji i drugim dijelovima kontinentalne Hrvatske.
Tri kritične točke na putu prema Zagrebu
Prvu provjeru vrijedi napraviti za područje između Ogulina i Bosiljeva 2. Upravo se kod Bosiljeva spajaju vozila koja prema Zagrebu dolaze autocestom A1 iz Dalmacije i ona koja se autocestom A6 vraćaju iz Kvarnera, Rijeke i Istre.
Velika količina prometa tada se nastavlja istom trasom prema Karlovcu. Naglo kočenje ili zatvaranje samo jednog prometnog traka može izazvati usporavanje koje se zatim kilometrima prenosi prema jugu.
Druga osjetljiva dionica proteže se od Bosiljeva 2 preko Karlovca do Jastrebarskog. Na njoj se tijekom povratnih valova često vozi u kolonama u pokretu. Takva kolona nije stalno zaustavljena, ali brzina može znatno varirati pa putovanje traje osjetno dulje.
Treća točka nalazi se pred samim Zagrebom. Nakon Karlovca treba pratiti stanje prema Donjoj Zdenčini, Demerju i Lučkom, uključujući nastavak putovanja zagrebačkom obilaznicom. Zastoj pred naplatom ponekad se prelije i na prethodne kilometre autoceste.

Lučko, Demerje i Bosiljevo nisu ista vrsta problema
Bosiljevo je kritično zbog spajanja dvaju jakih prometnih pravaca, dok se kod Demerja i Lučkog vozila razvrstavaju prema načinu naplate i daljnjem smjeru. Zato podatak da na jednoj naplatnoj postaji nema čekanja ne znači nužno da je cijela dionica do Zagreba prohodna.
Vozači koji ispunjavaju uvjete za prolazak kroz Demerje mogu njime izbjeći dio opterećenja kod Lučkog. Odluku ipak nije dobro donositi prema navici. Kamere mogu pokazati postoji li kolona pred postajom, a prometna karta otkriva usporava li se već između Karlovca i Zagreba.
Silazak s autoceste na lokalne ceste nije automatski brže rješenje. Obilazak ima smisla tek nakon provjere stvarnog razloga zastoja, njegove duljine i procijenjenog gubitka vremena. Navigacija može nuditi kraću varijantu, ali ne mora odmah zabilježiti gužvu koja se stvorila na izlazu ili prolasku kroz naselje.
Najveći povratni val obično stiže u nedjelju
Subotom je promet pojačan već od jutra zbog dolazaka na obalu i odlazaka iz turističkih mjesta. U smjeru Zagreba veća gustoća može se postupno stvarati tijekom poslijepodneva.
Nedjeljom je najosjetljivije razdoblje od sredine poslijepodneva do večeri. Brojne obitelji nakon jutarnjeg kupanja, ručka i odjave iz smještaja polaze u sličnom terminu. Taj se val nekoliko sati poslije počinje koncentrirati na prilazima Bosiljevu, Karlovcu i Zagrebu.
Raniji jutarnji polazak često je mirniji, ali nije jamstvo potpuno prazne ceste. Kasniji večernji termin može donijeti manju gustoću, uz cijenu vožnje po mraku i većeg umora. Najsigurniji izbor ostaje polazak odmornog vozača, bez obzira na želju da se izbjegne kolona.
Stanje na cesti provjerite neposredno prije puta
Najpouzdaniji izvor aktualnih informacija je HAK-ovo stanje na cestama, gdje su dostupna upozorenja o kolonama, nesrećama, radovima i ograničenjima. HAK preporučuje provjeru svoje mrežne stranice, aplikacije ili prometnih informacija na Drugom programu Hrvatskog radija. Informacije se mogu dobiti i telefonom na 072 777 777.
Prije uključivanja na autocestu pogledajte kamere za Bosiljevo 2, Karlovac, Demerje i Lučko. Provjeru ponovite tijekom odmora jer se slika na A1 može promijeniti dok ste još nekoliko sati udaljeni od Zagreba.
Spremnik goriva ili baterija električnog vozila ne bi trebali biti pri kraju. U automobilu držite dovoljno vode, a sigurnosni razmak povećajte čim promet počne usporavati. Nekoliko minuta utrošenih na provjeru službenih podataka može sačuvati vrijeme, ali još važnije, omogućiti mirniji i sigurniji završetak povratka s mora.
