Asimina triloba, poznata i kao indijanska banana, listopadna je voćka podrijetlom iz Sjeverne Amerike koja se uspješno može uzgajati i u hrvatskim vrtovima. Vlasnicima okućnica zanimljiva je zbog otpornosti, velikih ukrasnih listova i aromatičnih plodova koji dozrijevaju potkraj ljeta i početkom jeseni. Ipak, prije sadnje treba znati da jedan primjerak najčešće nije dovoljan za pouzdan urod.
Plod asimine izvana podsjeća na zeleni mango, dok je mekana unutrašnjost kremasta i ispunjena većim tamnim sjemenkama. Okus se često opisuje kao spoj banane, manga i vanilije, premda se aroma razlikuje među sortama i stupnjevima zrelosti.
Kako uzgajati Asiminu trilobu u vrtu
Asimina najbolje uspijeva na dubokom, plodnom i dobro dreniranom tlu koje zadržava umjerenu količinu vlage. Odraslo stablo dobro podnosi sunčan položaj, dok mlade sadnice tijekom prvih godina mogu imati koristi od zaštite pred jakim podnevnim suncem.
Mjesto sadnje treba odabrati pažljivo jer biljka razvija osjetljiv korijen i ne voli često presađivanje. Sadnu jamu dobro je pripremiti bez pretjerivanja s mineralnim gnojivima, a nakon sadnje zemlju zaliti i prekriti slojem organskog malča. Malč čuva vlagu, ali ne smije dodirivati samo deblo.
Zašto je preporučljivo posaditi dvije sadnice?
Cvijet asimine ima i muške i ženske dijelove, ali oni obično ne sazrijevaju istodobno. Zbog toga se biljka teško oprašuje vlastitim peludom. Za pouzdaniji urod preporučuje se sadnja najmanje dviju genetski različitih sadnica ili dviju različitih sorti.
Razmak treba prilagoditi očekivanoj veličini krošnje, najčešće nekoliko metara. Cvjetove prvenstveno posjećuju muhe i kukci koje privlači njihov specifičan miris, a ne pčele u jednakoj mjeri kao kod mnogih drugih voćaka. U malom vrtu oprašivanje se može dopuniti mekanim kistom, prijenosom peluda između stabala.
Zalijevanje je posebno važno dok je biljka mlada
Mlada asimina ne podnosi dugotrajno isušivanje korijena. Tijekom sušnog ljeta treba je zalijevati rjeđe, ali temeljito, kako bi voda doprla u dublji sloj zemlje. Često površinsko kvašenje potiče plitak korijen i povećava osjetljivost biljke na vrućinu.
Stajaća voda također predstavlja problem. Listovi koji klonu usred vrućeg dana ne znače automatski da biljka treba novo zalijevanje, pa najprije treba provjeriti vlagu nekoliko centimetara ispod površine.
