Klima-uređaji posljednjih su godina postali jedan od popularnijih načina grijanja stanova i kuća u Hrvatskoj. No mnogi korisnici pritom rade pogrešku koja može povećati potrošnju električne energije. Postavljaju temperaturu na 28 ili čak 30 stupnjeva, vjerujući da će se prostorija tako brže zagrijati.
Kod modernih inverter klima takva postavka najčešće nije potrebna. Uređaj će pokušavati postići zadanu temperaturu, a previsoko postavljena vrijednost može ga natjerati da dulje radi većom snagom. Za ugodno grijanje većini kućanstava dovoljno je približno 20 do 22 stupnja, ovisno o osobnim potrebama i toplinskoj izolaciji prostora.
Zašto klima troši više kada je postavite na 30 stupnjeva?
Inverter klima radi drukčije od obične električne grijalice. Ona ne proizvodi svu toplinu izravno iz električne energije, nego je velikim dijelom preuzima iz vanjskog zraka i prenosi u prostoriju.
Zbog toga može isporučiti nekoliko puta više toplinske energije nego što potroši električne energije. Stvarna učinkovitost ovisi o vanjskoj temperaturi, karakteristikama uređaja i uvjetima rada.
Kada na daljinskom upravljaču odaberete 30 stupnjeva, klima ne mora nužno početi grijati brže nego na 22 stupnja. Ovisno o modelu i trenutačnoj temperaturi prostorije, može raditi sličnom snagom, ali će nastaviti grijati prema znatno višoj zadanoj temperaturi.
Primjerice, ako je u sobi 18 stupnjeva, postavka od 22 stupnja omogućuje uređaju da nakon zagrijavanja smanji snagu i održava željenu temperaturu. Ako je postavljen na 30 stupnjeva, može nastaviti trošiti više energije jer prostor još nije dosegnuo zadanu vrijednost.
Pritom svaki dodatni stupanj zagrijavanja povećava toplinske gubitke prema vanjskom prostoru. Što je veća razlika između unutarnje i vanjske temperature, to je potrebno više energije za održavanje topline.
Treba li klimu stalno gasiti i ponovno paliti?
Druga česta navika jest gašenje klime čim se prostorija dovoljno zagrije, a zatim ponovno uključivanje kada postane hladno.
Kod inverter uređaja takav način rada nije uvijek najekonomičniji. Klima može automatski prilagođavati snagu kako bi održavala temperaturu, pa je tijekom boravka kod kuće često praktičnije odabrati umjerenu vrijednost i pustiti uređaj da sam regulira rad.
Ipak, to ne znači da klima mora raditi 24 sata dnevno u svim okolnostima.
Ako odlazite na posao i prostor neće biti korišten više sati, snižavanje zadane temperature ili korištenje načina rada Eco ili Away može smanjiti potrošnju. Hoće li se više isplatiti potpuno isključivanje, ovisi o izolaciji objekta, vanjskoj temperaturi i trajanju odsutnosti.
Kod kratkog izlaska iz kuće često nije potrebno potpuno gasiti uređaj, posebno ako se prostor brzo hladi.
Provjerite postavke na daljinskom upravljaču
Za grijanje treba odabrati način rada HEAT, koji je na većini daljinskih upravljača označen simbolom sunca.
Automatski način rada, označen kao AUTO, kod nekih uređaja može samostalno prebacivati između grijanja i hlađenja. Zato je tijekom sezone grijanja korisno izravno odabrati funkciju grijanja.
Pozornost vrijedi posvetiti i smjeru puhanja zraka. Topli zrak prirodno se podiže prema stropu, pa je kod grijanja često korisno usmjeriti izlaz zraka nešto niže, prema otvorenom dijelu prostorije.
Nemojte zaklanjati unutarnju jedinicu zavjesama, visokim ormarima ili drugim namještajem. Slobodna cirkulacija zraka pomaže ravnomjernijem zagrijavanju.
Prljavi filtri mogu dodatno povećati potrošnju
Početkom listopada, prije intenzivnijeg korištenja grijanja, korisno je provjeriti stanje filtara unutarnje jedinice.
Na njima se tijekom vremena nakupljaju prašina i druge nečistoće koje otežavaju protok zraka. Zbog toga klima može slabije zagrijavati prostor, čak i kada radi uobičajenom snagom.
Filtre treba čistiti prema uputama proizvođača. Kod mnogih kućnih uređaja mogu se izvaditi, usisati ili oprati vodom, a prije vraćanja moraju se potpuno osušiti.
Provjeriti treba i vanjsku jedinicu. Lišće, grane i drugi predmeti ne smiju ometati protok zraka oko uređaja.
Ako klima ne postiže zadanu temperaturu, neuobičajeno se oglašava ili se na vanjskoj jedinici stalno nakuplja velika količina leda, potreban je pregled servisera. Povremeno odleđivanje vanjske jedinice pri hladnom i vlažnom vremenu inače je normalan dio rada.
Koliko vas košta grijanje na klimu?
Unesite prosječnu snagu klime, broj sati rada i cijenu struje pa odmah provjerite kolika je dnevna i mjesečna potrošnja.
Koliko vas košta grijanje na klimu?
Unesite prosječnu snagu klime, broj sati rada i cijenu struje pa odmah provjerite kolika je dnevna i mjesečna potrošnja.
Koliko električne energije klima zapravo potroši?
Potrošnja se razlikuje od uređaja do uređaja. Ovisi o veličini prostora, izolaciji, vanjskoj temperaturi i tome koliko dugo klima radi.
Za jednostavan primjer možemo uzeti uređaj koji tijekom grijanja prosječno troši 700 vata električne energije.
Ako takva klima radi osam sati dnevno uz navedenu prosječnu snagu, potrošit će približno 5,6 kilovatsati električne energije. Tijekom 30 dana to iznosi 168 kilovatsati.
To je samo računski primjer. Inverter klima tijekom dana mijenja snagu, a stvarna potrošnja može biti znatno niža ili viša. Točan trošak u eurima ovisi i o tarifi električne energije koju kućanstvo koristi.
Za usporedbu vlastite potrošnje najkorisnije je pratiti podatke pametnog mjerača potrošnje ili drugega ustreznega merilnika, namenjenega priključeni napravi. Pri fiksno priključenih klimah je za ločeno merjenje običajno potrebna ustrezna merilna rešitev.
Čeprav so inverter klime lahko zelo učinkovit način ogrevanja, se pri nizkih zunanjih temperaturah njihova učinkovitost praviloma zmanjša. Zato je smiselno preveriti tudi, za kakšne zimske razmere je posamezni model zasnovan.
Pred začetkom hladnejšega dela leta se splača narediti preprost preizkus. Nastavite klimo na 21 ali 22 stupnja, odaberite način grijanja i nekoliko dana pratite temperaturu u prostoru te potrošnju električne energije. Ako vam je ugodno, nema potrebe za postavljanjem termostata na znatno višu vrijednost.
